Ideja iza vertikalnog vrta je u osnovi vrlo jednostavna – uobičajeni horizontalni vrt se postavi vertikalno. Broj izvedbi na koje će se to napraviti, vrsti biljaka koje će se upotrijebiti i sistema za održavanje je zapravo neograničen, a sve ovisi o ljudskoj sposobnosti i mašti. Naravno, vertikalni vrt nije novi pojam, a skovan je već početkom 20. stoljeća kad su ljudi počeli eksperimentirati s uzgojem biljaka u vertikalnim sustavima. Iako prije nisu imali definirano ime, vertikalni vrtovi postoje već stotinama godina, kao što su primjerice polja riže diljem Azije. Ipak, polja riže su u mnogočemu sličnija tradicionalnim poljima pa se obično njih ne naziva vertikalnim vrtovima u modernom smislu.

Što se tiče moderne poljoprivredne prakse, značajan vertikalni vrt u zatvorenom je u industrijskom mjerilu napravljen polovicom 20. stoljeća, ali do današnjeg dana nije napravljen vertikalni vrt koji bi u istom mjerilu kao onaj uobičajeni prehranjivao ljudsku populaciju na većoj skali jer nije pronađeno rješenje za njihovu isplativost. Upravo takvi sustavi možda predstavljaju našu budućnost, a danas se mnoga istraživanja oko prednosti i nedostataka takve poljoprivrede provode diljem svijeta. 2013. godine se u Njemačkoj osniva Udruženje za vertikalnu poljoprivredu (Association for Vertical Farming) koje se fokusira na istraživanje i unaprjeđivanje održivosti vertikalnih vrtova, a slična udruženja postoje diljem Europe, Azije i Sjeverne Amerike.

Najčešći tipovi sustava uzgoja za vertikalne vrtove su:

  • Hidroponi – uzgajanje biljaka u sustavima gotovo u potpunosti bez tla, a korijenje se nalazi u otopini vode i hranjivih tvari,
  • Aeroponi – korijenje biljaka se nalazi u otvorenom prostoru (zraku), a prska se periodično maglicom vode i hranjivih tvari,
  • Akvaponi – sustav kombiniran s hidroponskim, gdje u vodi žive ribe koje potpomažu cirkulaciji vode i hranjivih tvari koje im biljke pružaju.

Prednosti vertikalnih vrtova

Procjenjuje se da je urbano vrtlarstvo 2010. godine prehranjivalo oko 800 milijuna ljudi, a taj broj će samo rasti jer paralelno raste i broj stanovnika u urbanim sredinama, kao i cjelokupna ljudska populacija. Jedan primjer urbanog vrtlarstva je zasađivanje voćki diljem gradova, posebno u parkovima te kod dječjih igrališta. Neki od gradova koji se time već bave su San Francisco koji ima preko 25 urbanih voćnjaka, Seattle koji ima cijelu ulicu pretvorenu u voćnjak te ili Copenhagen čije je gradsko vijeće u 2019. izglasalo zasađivanje borovnica i jabuka uz javne površine poput parkova, sportskih i dječjih igrališta, groblja i crkava.

Vertikalni vrtovi kao komponenta urbanog vrtlarstva predstavljaju mogućnost povećanja dostupne poljoprivredne površine jer se drugim načinima ista ne može povećati. Štoviše, današnja površina kvalitetnog obradivog tla sve više opada zbog učestale upotrebe i onečišćenja. To je najveća i glavna prednost iza ideje vertikalne poljoprivrede.

Profesor Dickson Despommier, koji se više od dva desetljeća bavi proučavanjem i istraživanjem vertikalnog farmerstva, ističe kako prinos uzgojenih kultura može biti 4 do 30 puta veći u odnosu na isti prinos tradicionalnog polja.

To je zbog toga što se vertikalno farmerstvo većinom provodi u zatvorenim zgradama pa se plodovi mogu uzgajati tijekom cijele godine, slično kao i u staklenicima. Usto dolazi i prednost neovisnosti o vremenskim prilikama. Istraživanje britanskih znanstvenika iz 2016. godine je pokazalo da je prinos salate uzgojene u vertikalnim sustavima značajno veći u odnosu na istu površinu horizontalnih sustava koji koriste hidroponsku tehnologiju.

Još jedna prednost vertikalne poljoprivrede je mogućnost dopuštanja uobičajenim poljima da se malo odmore, odnosno obnove. Mnoga polja su danas siromašna nutrijentima i kvalitetnim tlom zbog toga što su neprestano posijana, bez prilike za pauzom. Upotreba vertikalnog vrta bi omogućila takvim poljima da predahnu bar jednu sezonu.

Nedostaci vertikalnih vrtova

Bez obzira na sve nabrojane prednosti vertikalnih vrtova još uvijek se razgovara o njihovim mnogim nedostacima. Jedan od problema predstavljaju operativni troškovi koji se na velikoj skali u zamišljenoj cjelogodišnjoj proizvodnji samo gomilaju i višestruko su veći nego za istu površinu tradicionalnog uzgoja. Najveća količina energije ode na osvjetljavanje koje se u prirodi osigurava Sunčevom svjetlošću. Potrebna je i toplina te električna energija koja bi se koristila i za cirkuliranje i napajanje vode te hranjivih tvari. Potrošnja fosilnih goriva za funkcioniranje cijelog vertikalnog sustava u velikoj mjeri bi bila značajno veća od potrošnje goriva za istu površinu tradicionalnog polja.

Zbog veće potrošnje tih goriva bi i emisije ugljikovog dioksida bile veće što se protivi konceptu vertikalnih vrtova kao mogućih rješenja za globalno zatopljenje. Neprekidno osvjetljivanje zgrada s vertikalnim vrtovima predstavlja i problem svjetlosnog zagađenja okoline.

Iako se čini da je nabrojanih prednosti primjene vertikalnih vrtova više, zapravo je zasad utjecaj nedostataka mnogo veći. Međutim, potencijal vertikalnih vrtova je neograničen, a istraživanja koja se ubrzano provode kako bi ih učinila isplativijima i samoodrživijima će sigurno pridonijeti njihovoj široj primjeni. Iako se na velikoj skali traži još rješenja za poboljšanje, to ne znači da svatko od nas ne može zasaditi vlastiti vertikalni vrt, ili bar neku njegovu inačicu.

Kako napraviti vlastiti kućni vertikalni vrt?

Ako živite u stanu bez pristupa vrtu ili nekoj zemljanoj površini, zašto ne biste počeli uzgajati vlastiti vertikalni vrt? Naravno, osim nedostatka prostora, vertikalni vrt možete napraviti i ako imate ogromno dvorište i vrt, ali se želite okušati ili ukrasiti neku ogradu ili vrata. Najteži korak je onaj prvi pa se upustite u maštanje i zamišljanje kako ćete ga provesti i brže će proći.

Za pravljenje vertikalnog vrta će vam poslužiti bilo koji prazni zid, vrata ili ograda koji primaju dovoljno Sunčeve svjetlosti ili su u potpunoj sjeni, ovisno o tome koje biljke ćete posaditi. Možete koristiti:

  • policu s otvorenim ladicama koju možete postaviti uza zid i na nju poslagati lončanice,
  • lončanice s ručkama koje možete objesiti na instalirane kukice na zidu,
  • viseći tkaneni ormar za cipele s mnogo manjih otvora u koje možete postaviti biljke,
  • viseće palete,
  • mreže od žice i ograde.

Ako ste napravili sistem s lončanicama koji se naslanja na zid, ne bi bilo loše postaviti zaštitnu ceradu ili neku foliju na njega kako biste spriječili prodiranje vlage.

Budite oprezni kod biranja vrsta biljaka koje planirate uzgajati. Izaberite biljke sa sličnim potrebama (primjerice za svjetlom) jer će sve biti u neposrednoj blizini. Također, nemojte birati sadnice koje će s vremenom prerasti u grmlje ili drveće jer će to izaći iz okvira vertikalnog uzgoja, osim ako nećete to moći kontrolirati.

Biljke koje rastu u visinu, poput rajčica, možete postaviti na samo dno i vući ih prema gore uz ogradu, ako ste se odlučili za takvu konstrukciju.

Neke biljke koje možete posaditi u vertikalnom vrtu su:

  • salata,
  • kupus,
  • kelj,
  • divlji kupus (raštika),
  • blitva,
  • špinat,
  • grah,
  • rajčica,
  • paprike,
  • tikvice,
  • mrkva,
  • rotkvice,
  • krumpiri,
  • začini – bosiljak, ružmarin, majčina dušica, peršin, timijan, kadulja, origano, metvica, vlasac – ovisno o njihovim potrebama i koliko se slažu.

Osim biljaka koje ćete jesti ili koristiti za kuhanje, možete posaditi i lijepo cvijeće te njim ukrasiti cijeli zid. Za sadnju birajte kvalitetnu zemlju i gnojivo te biljkama osigurajte dovoljno vode u skladu s njihovim potrebama. Potrudite se zaštiti zid i pod ispod njega kako voda ne bi prouzrokovala štetu.

Evo još par ideja za uzgoj povrća u vertikalnoj izvedbi:

  • Toranj salate – savitljivu mrežastu žicu svinite tako da poprimi oblik cilindra s promjerom od oko 60 cm. Visina tornja može varirati, ali ako želite uzgajati puno različitih vrsta, neka toranj bude visok 1.5 do 2 metra. Kvadratići mreže neka budu široki barem 10 cm kako bi povrće moglo rasti. Cilindar obložite debljom folijom ili ceradom po cijeloj dužini i učvrstite ga da stoji uspravno, a pazite i na to da na dnu osigurate skupljanje viška vode. Ispunite zemljom i probušite rupice kroz kvadratiće te posadite sadnice biljaka duž cijele površine. Možete kombinirati zelenu salatu, rukolu, špinat, blitvu, raštiku, matovilac, kelj i slično. Redovno zalijevajte i svako dva tjedna prihranjivajte tekućim gnojivom. S obzirom na to da je cilindar u potpunosti zakrivljen, pazite da sve biljke dobijaju dovoljno svjetla. Osim cilindra, slično možete napraviti i u paletnom sustavu ili u lončanicama na polici.
  • Biljke penjačice – mnoge biljke se tijekom rasta protežu uspravno što ih čini idealnim izborom za primjenu u vertikalnom vrtu, ako im se pruži dovoljno potpore. Biljke možete posaditi u tlo pa uz njega postaviti ogradu ili mrežu, ili ih možete smjestiti na police u većim lončanicama, a uz stranu police postaviti ogradu, uže ili žicu kako bi se biljke mogle penjati. Vrste povrća koje možete posaditi su grah, grašak, rajčice, tikvice, krastavci, tikve, buča i slično.

Vertikalni vrt zahtijeva puno njege i pažnje jer ako biljke rastu u lončanicama gdje ne mogu pustiti korijenje dugo kao i u zemlji, znači da će trebati nešto više nutrijenata i vode. Ako prerastu, presadite ih u veći prostor ili obrežite. Nemojte se obeshrabriti jer neke biljke možda ne uspiju u ovom sistemu uzgoja.

Više ideja i savjeta potražite na portalu Vrt.hr i Vrtlarica.

Vertikalni vrtovi u školama

Implementiranje vertikalnog vrta ili tzv. zelenog zida u školama, posebice u učionicama, može biti i korisno i poučno. Mnoge pedagoške i psihološke studije su pokazale kako učenici bolje reagiraju na stresne situacije u prostorima koji su ispunjeni biljkama tj. “zelenilom”, bilo da se nalaze u istom prostoru ili u vidokrugu. Također, u takvim okruženjima se pokazalo da učenici imaju bolju sposobnost zapažanja i koncentracije što je potvrđeno rezultatima raznih testova, a neke skupine učenika su imale značajno manje izostanaka zbog bolesti. 

Nekad zidovi učionice jednostavno mogu biti zamorni i odvojiti nas od stvarnosti, a pogled na zelenilo nas podsjeća na prirodu. Postavljanje biljaka po hodnicima i učionicama škola je dobro prihvaćena i uobičajena praksa, ali instaliranje živog zelenog zida u svakoj učionici bi mogao biti stvarno zanimljiv i interaktivan projekt s višestrukim povoljnim posljedicama po djecu i školsko osoblje.

Nakon što se učenicima objasni što je i kako bi trebao funkcionirati vertikalni vrt, može im se ostaviti na izbor žele li ga postaviti na police ili neku ogradu, koje biljke žele imati i hoće li to biti samo ukrasni zid ili će nešto i uzgajati. Oni bi trebali izvesti svaki korak u izgradnji i održavanju takvog sustava što će im pružiti direktno znanje iz biologije, kemije, fizike i predmeta tehničke struke, a najbolje od svega je što se sve uči u praksi.

McCullough i suradnici su u radu objavljenom 2018. godine u znanstvenom časopisu Frontiers in Psychology objavili inspirativan i zabavan plan instaliranja vertikalnog zelenog zida u učionicama koji možete pročitati ovdje. Tu možete pronaći detaljno zamišljenu izvedbu izrade vertikalnog vrta koju bi bilo lijepo provesti i uljepšati jedan zid učionice.

Kristina Žuna, mag.ing.biotechn.

Izvori:

  1. Despommier, D. (2009) The Rise of Vertical Farms. Scientific American 301, 80-7.
  2. Touliatos, D., Dodd, I. C., McAinsh, M. (2016) Vertical farming increases lettuce yield per unit area compared to conventional horizontal hydroponics. Food and energy security 5, 184–191.
  3. What Is Vertical Farming? (2020) Garden Tabs.
  4. Poindexter, J. (2020) How to Start a DIY Vertical Garden (and 7 Ideas You Should Try). Morning Chores.
  5. Jabbour, N. (2016) Vertical vegetable gardening ideas. Savvy gardening.
  6. Vanheems, B. (2014) Ideas for Small Gardens – Growing Vegetables Vertically. GrowVeg.
  7. Bareja, B.G. (2011) FOOD CROPS CAN BE GROWN IN VERTICAL GARDENS. Crops Review.
  8. McCullough, M. B., Martin, M. D., Sajady, M. A. (2018). Implementing Green Walls in Schools. Frontiers in Psychology, 9, 619.
  9. Tresch, S., Frey, D., Bayon, R. L., Mäder, P., Stehle, B., Fliessbach, A., Moretti, M. (2019). Direct and indirect effects of urban gardening on aboveground and belowground diversity influencing soil multifunctionality. Scientific reports, 9, 9769.
  10.  Thompson R. (2018). Gardening for health: a regular dose of gardening. Clinical medicine (London, England), 18(3), 201–205.
  11. Holt, T. (2014) In These Cities, Your Next Snack May Be Growing in a Public Park. Take Part.