Rijeka Dobra

Važne promjene u prostoru nastaju izgradnjom umjetnih jezera, prije svega hidroakumulacijskih jezera u sklopu hidroelektrana. Njihovom izgradnjom mijenja se prirodni režim protoka, javlja se značajan ekološki učinak na dubinu vodnog lica okolnog područja kao i na nizvodni dio toka. Naime, u dijelu doline gdje je izgrađeno hidroakumulacijsko jezero dolazi do poplavljivanja doline uslijed čega se smanjuje dubina vodnog lica uzrokujući promjene u načinu vlaženja tla i pojavu bara u okolnom području, a u doba obilnijih kiša okolno područje podložnije je poplavama jer je podzemlje saturirano vodom i ne može upiti dodatne količine vode (Barsch i dr., 2002). Nizvodno od brane protok se mijenja s obzirom na potrebe hidroelektrane, a istodobno dolazi do povećanja dubine vodnog lica zbog čega često dolazi do degradacije ekoloških uvjeta što je u vodopropusnom krškom okolišu još izraženije (Pejnović, 1991; Molles, 2008). U kršu podizanje vodnog lica također može izazvati i poplavljivanje speleoloških objekata koji su često staništa rijetkih vrsta organizama (npr. Mrakovčić i dr., 2008). Uvjeti za poljoprivredu se, dakle, izgradnjom hidroakumulacijskih jezera iz temelja mijenjaju i u uzvodnom i u nizvodnom dijelu porječja.

Uz energetsku sigurnost, izgradnja hidroakumulacijskih jezera može imati i povoljnih učinaka, čak i u ekološkom smislu ne nadomještajući, naravno, veći broj degradiranih ekoloških obilježja. Umjetno jezero često dovodi do stvaranja novih vodenih biotopa jer prije toga u krajoliku nije bilo većih ni drukčijih vodenih površina od vodotoka. Iako su njihovo podrijetlo i svrha znatno drukčiji u odnosu na prirodna jezera, ona ipak kroz razvoj vodene i obalne vegetacije dobivaju karakter poluprirodnih biotopa te postupno razvijaju osnovne uvjete za naseljavanje vodenih organizama i ptica močvarica (Kalivodová, 1995).

HE LEŠĆE NA DONJOJ DOBRI

Donja Dobra dio je rijeke Dobre koji ponovno izvire 5 km od Ogulina nakon što Gornja Dobra ponire u središtu grada (Šolc, 2006). Na toj je rijeci u blizini naselja Gorinci u sjeverozapadnom dijelu Karlovačke županije izgrađena prva hidroelektrana nakon osamostaljenja Hrvatske. Planovi za njenu gradnju postojali su još od 1980-ih godina, no njena je izgradnja počela tek 2005. godine (HEP, 2012) i to na temelju zastarjele studije utjecaja na okoliš iz 1980-ih kad su propisani uvjeti zaštite okoliša i prirode bili na znatno nižoj razini (Šolc, 2006). To posebno dobiva na važnosti kad se uzme u obzir da je do gradnje hidroelektrane došlo unatoč činjenicama da je rijeka Dobra stanište brojnih zaštićenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta kao i da se radi o geomorfološki izrazito vrijednom području.

Ekološke udruge su argumentima o krškoj podlozi tvrdile da će se izgradnja i održavanje HE Lešće vrlo brzo pokazati nerentabilnima te da će stvaranje akumulacije srozati turizam tog kraja koji se temelji na raftingu i kajakarenju s obzirom da će akumulacija pokriti 12.5 od 15 km doline Dobre. S druge strane mnogo manje opasnu protočnu elektranu nerentabilno je graditi na krškim tekućicama s malim protokom vode. Stoga je u konačnici do 2010. godine izgrađena HE Lešće kako bi se godišnje pokrilo 0.28% potrošnje električne energije u Hrvatskoj (prema HEP, 2012; Energija u Hrvatskoj…, 2010).

Utjecaj izgradnje HE Lešće na okoliš Donje Dobre

Utjecaji HE Lešće na okoliš oko Donje Dobre počeli su već izgradnjom te elektrane čime je došlo do znatnih promjena u okolišu koje su se odrazile i na život ljudi. Materijalne promjene u okolišu odnose se prije svega na sječu šume, potapanje doline Dobre koja ovdje već ima prijelazni kanjonski oblik, stvaranje hidroakumulacijskog jezera, izgradnju brane i same hidroelektrane kod Gorinaca te izgradnju i obnovu pristupnih cesta hidroelektrani. Novoizgrađeno jezero dugo je 12.6 km i široko u prosjeku 150 m, ukupne površine oko 146 ha i volumena 25.7 milijuna kubičnih metara vode (Majetić, 2008). Mnogo su važnije one materijalno manje izražene promjene uzrokovane izgradnjom akumulacije u fluviokrškom okolišu i promjenu ekoloških obilježja rijeke Dobre, ali i šireg prostora kojim ona teče.

Početak gradnje obilježila je sječa šumske i grmovite vegetacije u dolini Dobre do one visine do koje je dolina trebala biti poplavljena. Slika 1 ukazuje na kontrastnu promjenu u krajoliku koja se dogodila nakon početka obaranja stabala. Izgradnja brane u međuvremenu zahtijevala je preusmjeravanje toka kroz tunel prokopan u stijeni. U konačnici je izgrađena brana visoka 52.5 m i duga 176.5 m (Majetić, 2008).

Dobra 1-2

Sl.1. Dolina Dobre prije krčenja šume 2004. (lijevo; izvor: Ogulin.hr) i uslijed krčenja šume 2005. (desno; izvor: Majetić, 2008)

Ostali pripremni radovi obuhvaćali su osiguravanje rezistentnosti akumulacije u poroznim krškim stijenama sa slabije razvijenim, ali postojećim endokrškim oblicima poput spilja i vrela koji su stoga morali biti zabetonirani kako bi se spriječilo nekontrolirano otjecanje vode iz akumulacije na koju utječu i manje za karbonatne stijene svojstvene pore što je riješeno injektiranjem smjese cementa, gline i bentonita u njih (Majetić, 2008).

U jesen 2009., kad su brana i hidroelektrana bile izgrađene, tunel je zatvoren i akumulacija se počela puniti potapajući kanjon Dobre čime je i konačno uništen prirodni tok rijeke (sl. 2 i 3). Podizanje vodostaja praćeno je i podizanjem vodnog lica u blizini akumulacije što se odrazilo na stvaranje malih bara oko akumulacije kao i na povećanu vlažnost zemljišta koja nije odgovarala ni svoj samonikloj vegetaciji, a još više poljoprivrednim kulturama. Veća vlažnost i manja dubina vodnog lica osim toga su se odrazili i na pedogenetske procese što dodatno nepovoljno utječe na poljoprivrednu proizvodnju kroz promjenu obilježja tla.

Dobra 3-4

Sl.2. Dolina Dobre u blizini Brane 2008. (lijevo, izvor: Udruga Kameleon, 20102010. (desno; Udruga Kameleon, 2010)

Dobra 5-6

Sl.3. Dolina Dobre u gornjem toku 2008. (lijevo; izvor: Udruga Kameleon, 20102010. (desno; izvor: Udruga Kameleon, 2010)

Visok nivo vodnog lica dovodi i do čestih poplava kod svakog podizanja vodostaja bilo zbog toga što je vodno lice dolazi do površine ili zbog toga što je tlo zasićeno vodom do te mjere da ne uspijeva upiti onolike količine vode kolike padnu putem padalina. Stvaranje akumulacije također je dovelo do usporavanja toka čime se na dnu akumulira aluvijalni materijal koji bi inače rijeka nosila kroz tok čitavom dužinom i pri plavljenju ga ostavljala na plavnim ravnicama gdje bi se on pedogenetskim procesima brzo preobrazio u plodno tlo.

Šolc (2006) navodi da je Donja Dobra stanište endema čovječje ribice i ogulinske špiljske spužvice, jedine podzemne slatkovodne spužve na svijetu, također je i jedno od posljednjih mrijestilišta ribe mladice u Europi. Osim nabrojanih, u Dobri živi još pregršt vrsta zaštićenih hrvatskim i međunarodnim zakonskim odredbama.

“Rijeka Dobra još je neistražena i zasigurno skriva mnoge još neotkrivene vrste. Jedna vrsta rakova otkrivena je prije mjesec dana upravo u Dobri.” (Krešimir Žganec, Zavod za zoologiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu)

S obzirom da je tok Dobre predstavljao stanište za brojne biljne i životinjske vrste, izgradnjom brane je on razdvojen na dva staništa bez razmjene većih organizama. To posebno pogađa migratorne vrste riba koje nastanjuju gornji dio porječja Kupe. Osim razdvajanja staništa na organizme, a posebno ribe kao najbrojnije negativan učinak imaju i hidroklimatski uvjeti stvoreni akumulacijom vode. Naime, smanjenje godišnje temperaturne amplitude vode uz smanjenje protoka nepovoljno utječe na postojeći riblji fond uzvodno dok stratifikacija temperature u akumulaciji i ispust vode pri dnu utječu na ispuštanje hladnije pridnene vode u korito nizvodno od brane što također ima utjecaja na riblji fond, a ribolovci tog kraja tvrde da se utjecaj hladnije vode na riblji fond i ulov vidi i u rijeci Kupi nizvodno od ušća Dobre (Udruga Kameleon, 2012). Tako taj kraj inače bogat vodnim i ribljim resursima iskorištenim u turističkoj ponudi polako gubi turistički potencijal koji je izrazito narušen samim stvaranjem akumulacije koja je povećala dubinu toka, a smanjila brzinu onemogućujući ovdašnje sportove na vodi (rafting, kajakarenje…) na gotovo 90% dosadašnjeg povoljnog dijela toka.

“Lokalno stanovništvo ne slaže se s gradnjom elektrane. Ovdje na Dobri nalazi se jedna od najpoznatijih hrvatskih raftinških trasa. Zbog podizanja razine rijeke uzvodno od elektrane oko 13 km trase bit će uništeno, a ostat će tek nešto manje od 2 km. Svaki pokušaj procvata turizma u tom kraju s gradnjom elektane pada u vodu.” (Dejan Mihelić, ogulinski rafting klub Riječni jahač)

1988. godine HPD Željezničar izradio je elaborat pod nazivom Preliminarna speleološka istraživanja područja rijeke Dobre prema kojem će deset speleoloških objekata biti potpuno devastirano, a još nekoliko će biti pod utjecajem akumulacije. Biospeleološka istraživanja uključujući i istraživanja šišmiša kao ni utjecaja hidroakumulacije na njih nikad nisu provedena. Najveća špilja koja je potopljena je Dragina špilja u kojoj obitava dugonogi šišmiš – jedna od najugroženijih vrsta u Hrvatskoj kojoj prijeti izumiranje i nalazi se na popisima iznimno ugroženih vrsta (Bedek i dr., 2006).

Osim hidroklimatskih, mijenjaju se i mikroklimatski uvjeti zbog utjecaja akumulacije vode na neposrednu atmosferu. Naime, u manjoj se mjeri smanjuje godišnja temperaturna amplituda, a u većoj mjeri se povećava vlažnost zraka tijekom cijele godine dovodeći do većeg potencijala razvoja bolesti dišnog sustava kod ljudi i životinja, pogotovo ljeti kad u umjerno toplim vlažnim klimatskim uvjetima i uvjetima relativno male brzine vode dolazi do jačeg zagrijavanja vode i pojačane evaporacije što dovodi do jake sparine (Čižmešija, 2012). Zimi pak akumulacija dovodi do većeg broja dana s maglom (Majetić, 2008).

ZAKLJUČAK

Hidroelektrana Lešće izgrađena na Donjoj Dobri stvorila je akumulaciju koja je potopila 12.6 km estetski i geomorfološki vrijednog kanjona Dobre kako bi zadovoljila 0.28% hrvatskih potreba za električnom energijom. Uslijed izgradnje je došlo do snažne devastacije vegetacijskog pokrova i degradacije kanjona Dobre što je pojačano stvaranjem akumulacije nakon izgradnje brane. Akumulacija je u uvjetima fluviokrške podloge dovela do snažnog utjecaja na smanjenje dubine vodnog lica koje je dovelo do promjene vlažnosti tla što se izravno odrazilo i na samoniklu vegetaciju kao i na poljoprivredne kulture. Smanjenje brzine toka je uz hidroklimatske uvjete dovelo do negativnih učinaka na riblji fond uzvodno i nizvodno smanjujući turističko-rekreacijski potencijal područja Dobre dok je povećanje dubine i usporenje toka gotovo potpuno onemogućilo razvoj sportova na vodi (rafting, kajakarenje) koji predstavljaju jednu od osnovica turističke ponude ovog kraja. U konačnici su promijenjeni i klimatski uvjeti čije su posljedice dugotrajne i potencijalno opasne po zdravlje.

Ovaj primjer ponajbolje pokazuje da izgradnja hidroelektrane nepovratno devastira prirodni okoliš i utječe na mogućnosti njegova dugoročnog korištenja. Unatoč tome što je hidroenergija obnovljivi energent, njeni negativni ekološki i socioekonomski učinci zahtijevaju razmatranje i pronalaženje održivijih rješenja kojima se energetske potrebe neće nametnuti iznad ekoloških i socijalnih potreba lokalnih zajednica. Nedovoljno se još uvijek razmatra upotreba alternativnih obnovljivih izvora energije poput vjetra i insolacije čije je iskorištavanje ekološki znatno prihvatljivije.

POPIS IZVORA PODATAKA

  1. Barsch, H., Bastian, O., Beierkuhnlein, C., Bosshard, A., Breuste, J., Klötzli, F., Otl, K., Tress, B., Tress, G., Weiland, U., 2002: Application of landscape ecology, u: Development and Perspectives of Landscape Ecology (ur. Bastian, O., Steinhardt, U.), Springer, Dordrecht, 307-432
  2. Bedek, J., Jovanović, O., Popović, I., 2006: Utjecaj HE Lešće na podzemnu faunu, Hrvatsko biospeleološko društvo, Zelena akcija, DZVO Žabac, Zagreb
  3. Čižmešija, G., 2012: Nedostaci hidroelektrana predočeni na primjeru HE Dubrava, Senjar.hr, http://www.senjar.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=111lanci&Itemid=41 (5.1.2013.)
  4. Energija u Hrvatskoj 2010 – godišnji energetski pregled, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske, http://www.eihp.hr/hrvatski/projekti/EUH_od_45/Energija2010.pdf(5.1.2013.)
  5. HE Lešće, HEP, http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/zapad/lesce.aspx(5.1.2013.)
  6. Kalivodová, E., 1995: The Importance of Artificial Water Surfaces for Waterfowl Diversity and Landscape Stability, Acta Environmentalica Universitatis Comenianae 4-5, 93-98
  7. Majetić, G., 2008: Gdje nestaju najljepše hrvatske rijeke?, Udruga Kameleon, http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/1413/ (5.1.2013.)
  8. Molles, M., 2008: Ecology: Concepts and Applications, McGraw-Hill, New York
  9. Mrakovčić, M., Tvrković, N., Pavlinić, I., Ćaleta, M., 2008: Utjecaj HE Ombla na faunu šišmiša u Vilinoj špilji i mjere zaštite, Zoologijski zavod Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
  10. Fotogalerija – rijeka Dobra, Ogulin.hr, http://www.ogulin.hr/ostalo/foto-galerija/category/9-rijeka-dobra (5.1.2013.)
  11. Pejnović, D., 1991: Režim tekućica kao indikator općih hidrogeografskih obilježja Like, Geografski glasnik 53, 41-56
  12. Šolc, V., 2006: Gradnja HE Lešće na Dobri uzrokovat će izumiranje, endema i biološku katastrofu, Index, http://www.index.hr/vijesti/clanak/gradnja-he-lesce-na-dobri-uzrokovat-ce-izumiranje-endema-i-biolosku-katastrofu/318393.aspx (5.1.2013.)
  13. Dobra je postala kada, 2010, Udruga Kameleon, http://udruga-kameleon.hr/tekst/2599/ (5.1.2013.)
  14. Velike štete od HE Lešće, 2012, Udruga Kameleon, http://udruga-kameleon.hr/tekst/4175/ (5.1.2013.)

Autor: Neven Tandarić

Komentiraj / Leave a Reply